English
Francais
Hrvatski
Prokultura - Opservatorij kulturnih politika
T 095 1977271
Email: prokultura.split@gmail.com
Prokultura
Viška 21, 21000, Split, HR
SKUPOVI - KULTURNE POLITIKE
BAŠTINA I JAVNE POLITIKE
Vrijeme priprema te ulazak Hrvatske kao punopravne članice Europske unije nalagao je brojnim dionicima javnih politika kulture i obrazovanja istraživanje konteksta i pojedinih iskustava unutar nacionalnih granica i na međunarodnom planu. Proces decentralizacije podrazumijevao je kroz svo to vrijeme suradnju i partnerstvo različitih razina (od lokalne do međunarodne), sektora (javni, privatni i civilni) te brojnih područja (kulture, obrazovanja, znanosti, turizma…) . Preduvjet za ostvarenje navedenoga u cilju afirmacije i očuvanja identiteta i svekolikog razvoja bilo je uređeno komuniciranje te ovladavanje upravljačkim znanjima, kako političara tako i upravnih djelatnika.
DECENTRALIZACIJA KULTURNIH POLITIKA
Ciljevi znanstvenih i stručnih skupova, edukativnih radionica, okruglih stolova i skupova, koje je Prokultura inicirala i organizirala u suradnji s brojnim partnerima bili su okupiti predstavnike područja kulture, obrazovanja, turizma i dr., brojne dionike uključene u rad vladinih i nevladinih institucija, umjetnika, znanstvenika i stručnjaka. Ukratko okupiti ili se obratiti svima onima koji se iz različitih perspektiva bave ili dotiču područja kulture, a zainteresirani su za stjecanje i razmjenu znanja i iskustava.
ENCATC PREDAVANJA
Nastojalo se pritom približiti različite i originalne pristupe Hrvatske i drugih europskih zemalja s ciljem širenja spoznaja i boljeg razumijevanja, prepoznavanja najboljeg načina prenošenja znanja i vještina temeljenih na upoznavanju i kreativnom odnosu prema kulturi. Svaki susret je nastojao ponuditi sudionicima, stručnim i širokoj javnosti elemente za razmišljanje i prepoznavanje mogućnosti vlastitog djelovanja ističući važnost interdisciplinarnog pristupa u partnerstvu kao osnovni preduvjet ostvarenju sinergijskih učinaka u širokom području kulturnih politika.
SKRB O BAŠTINI
Baština otkrivena i njegovana zahvaljujući izvrsnosti arheološke, konzervatorske i muzeološke struke, treba partnerski pristup u afirmaciji njene važnosti i uloge u lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj zajednici. U radu se istražuje postoji li dobra koordinacija između državne i lokalnih razina različitih dionika između različitih, ali bliskih stručnosti, organiziranih kroz sve sektore. Utvrđuje se stupanj uspostavljenog komuniciranja kulture s područjem obrazovanja, turizma, urbanizma kao osnovni preduvjet razumijevanja i priznavanja zajedničkih ciljeva značajno različitih aktivnosti. Aktivnosti prate i rad građanskih foruma o javnim politikama EU i njihovu utjecaju u optimiziranju tog širokog i značajnog područja u Hrvatskoj.
„DOBRA UPRAVA“ U KONTEKSTU DECENTRALIZACIJE – PREDUVJET KOMUNICIRANJA I NUŽNOG PARTNERSTVA
„Dobra uprava”, svjesna vrijednosti i potencijala baštine i umjetnosti, jednom riječi kulture podrazumijeva interdisciplinarne kompetencije. Okruženje, europsko ili nacionalno, obilježeno decentralizacijom, regionalizacijom, globalizacijom, kao i neumoljivim zakonima slobodnog tržišta, čine neminovnima cjeloživotno obrazovanje, razmjenu iskustava i znanja kao i suradnju na svim razinama, od lokalne do međunarodne. Pritom se otvaraju brojne dileme i pitanja. Primjerice, može li se ambiciozna kulturna politika graditi bez stalnog dijaloga između države, jedinica lokalne samouprave i svih kulturnih dionika, profesionalaca ili amatera, sa svim njihovim različitostima, koliko strani modeli izgradnje suradničkih odnosa uz lidersku ulogu ministarstva mogu poslužiti kao inspiracija, ili omogućuju li dosad stečene kompetencije kadrova u kulturi i drugim bliskim politikama komuniciranje i partnerstvo brojnih dionika i javnosti. U konačnici, kako javna uprava, njene dekoncentrirane i decentralizirane razine pridonose ostvarenju tog cilja u Hrvatskoj, kako u drugim zemljama EU.
ULOGA UMJETNOSTI U OČUVANJU, RAZVOJU I AFIRMACIJI ZAJEDNICE
Baština je bit identiteta, a umjetnost korijen njene izgradnje i očuvanja. Sagledane kroz gospodarsku perspektivu, osobito kroz turističku ponudu, one su temelj očuvanja i razvoja zajednice u cjelini. Kako umjetnički projekti poput rezidencija, kolonija, izložbi, happeninga, performancea i sličnih događanja mogu podići svijest o vrijednosti i važnosti kulturne baštine na svim razinama? Je li umjetnost prepoznata kao vektor razvoja i promicanja Hrvatske i drugih zemalja EU? Predstavljanje „sebe" odnosno upoznavanje i poštivanje „drugog" kroz baštinu i umjetnost ima posebnu važnost i pridonosi međunarodnom zbližavanju, što je osobito važno u vremenu globalizacije koje nalaže uvažavanje posebnosti i raznolikosti.
KOMUNICIRANJE IZMEĐU DIONIKA JAVNIH POLITIKA KULTURE, OBRAZOVANJA I TURIZMA
Kultura je individualno i kolektivno dobro, a naslijeđena baština temelj nacionalnog identiteta i razvojna prednost. „Manje je značajno pitanje koliko je ugrožena od onog znamo li koji smisao valorizaciji baštine daju javne politike, posebno kako je mlade generacije preuzimaju.” (R.Rizzardo) Prepoznati baštinu i umjetnost kao posebnosti, ali i pokretače društva moguće je kroz dobro razrađene javne politike obrazovanja i turizma. Koliko školski sustav prepoznaje značaj i ulogu baštine u odgoju i obrazovanju? Kulturne razmjene ostvarene zahvaljujući turizmu imaju posebnu važnost i mogu ubrzati međunarodna zbližavanja u vremenu globalizacije uz uvažavanje kulturnih raznolikosti. Cilj je jačanje gospodarskog blagostanja, afirmacije, ali i poboljšanja slike o pojedinoj zemlji. Jesu li turizam i obrazovanje prepoznati kao vektor lokalnog razvoja i sredstvo upućivanja vlastite slike u svijet?